Rijetko koja tema u posljednje dvije-tri godine izaziva toliko pomiješanih osjećaja kao umjetna inteligencija. Jednog dana čitamo kako će AI “ukinuti pola radnih mjesta”, drugog dana kako je riječ o “običnom alatu koji nikada neće zamijeniti ljude”. Istina je, kao i obično, negdje između, i za vlasnika malog poduzeća ili obrta puno je korisnije razumjeti stvarne mehanizme promjene nego pratiti naslove koji plaše ili umiruju bez pokrića.
Što je zapravo umjetna inteligencija?
Umjetna inteligencija, u obliku u kojem je danas susrećemo, nije robot sa svojom voljom niti digitalni um koji “razmišlja” poput čovjeka. Riječ je o softveru koji je treniran na ogromnim količinama podataka, teksta, slika, zvuka, kako bi prepoznavao obrasce i na temelju njih generirao odgovore, prijedloge ili odluke. Kad AI napiše tekst, prevede rečenicu ili predloži dizajn, on zapravo predviđa što je statistički najvjerojatniji i najkorisniji sljedeći korak na temelju svega što je “naučio”, a ne što doista razumije u ljudskom smislu te riječi.
Ta razlika je važna jer objašnjava i zašto AI danas odlično obavlja neke zadatke, a kod drugih zapinje. Alati poput chatbotova, generatora teksta i slika, sustava za prepoznavanje govora ili preporuka proizvoda odlični su u zadacima koji se mogu svesti na prepoznavanje obrazaca u velikim količinama podataka. Slabiji su i vjerojatno će dugo ostati slabiji u zadacima koji traže stvarno razumijevanje konteksta, prosudbu utemeljenu na iskustvu, empatiju ili odgovornost za posljedice odluke.
Hoće li AI zamijeniti ljude, ili samo posao koji rade?
Ovo pitanje često se postavlja pogrešno. Preciznije pitanje nije hoće li AI zamijeniti ljude, nego koje će zadatke, unutar nekog radnog mjesta, moći preuzeti automatizacija, a koji će ostati na čovjeku. Većina poslova sastoji se od desetak ili više različitih zadataka, i vrlo je rijetko da se svi ti zadaci mogu u potpunosti prepustiti algoritmu.
Knjigovođa, primjerice, danas može koristiti AI alate za automatsko unošenje podataka iz računa ili prepoznavanje nepravilnosti u knjigama, no savjetovanje klijenta oko poreznih strategija, procjena rizika ili razgovor o financijskoj situaciji tvrtke i dalje traži čovjeka koji razumije širi kontekst poslovanja, ne samo brojke. Isto vrijedi za marketing: AI može predložiti desetke varijanti oglasnog teksta ili analizirati podatke o kampanji u sekundama, ali odluku o tome koja poruka odgovara vrijednostima brenda i kako će je publika doživjeti, još uvijek donosi osoba.
Zato je realniji scenarij da AI mijenja sastav radnih mjesta, a ne da ih masovno briše. Dio rutinskih, ponavljajućih i vremenski zahtjevnih zadataka preuzima automatizacija, dok se čovjekova uloga pomiče prema nadzoru, prosudbi, komunikaciji s klijentima i odlukama koje traže odgovornost.
Automatizacija i roboti: izazov koji postoji i prije AI-a
Strah od toga da će nas “strojevi zamijeniti” nije nov, seže barem do industrijske revolucije, kada su tvornička postrojenja preuzela poslove koje su prije radili obrtnici ručno. Svaki veći tehnološki iskorak, od automatizacije proizvodnih linija do pojave interneta, izazvao je sličnu zabrinutost, a povijest pokazuje mješovitu, ali ne katastrofalnu sliku: neka zanimanja doista nestanu ili se znatno smanje, no istovremeno nastaju nova zanimanja koja prije nisu ni postojala, često izravno vezana uz novu tehnologiju.
Robotika i automatizacija danas najviše utječu na poslove koji se sastoje od fizički ponavljajućih, predvidljivih koraka, poput određenih dijelova proizvodnje, skladištenja ili sortiranja. Za razliku od toga, poslovi koji traže fizičku spretnost u nepredvidivim uvjetima (npr. rad na terenu, održavanje, obrtnički poslovi poput vodoinstalatera ili električara), kao i poslovi koji se temelje na osobnom odnosu s klijentom, znatno su otporniji na automatizaciju, barem u doglednoj budućnosti.
Koja su zanimanja izloženija, a koja otpornija?
Iako je nemoguće davati potpuno precizne prognoze, obrasci koji se pojavljuju u analizama tržišta rada relativno su dosljedni. Izloženija su zanimanja koja se u velikoj mjeri sastoje od obrade i unosa podataka, jednostavnog prevođenja, osnovnog administrativnog rada, rutinske korisničke podrške putem chata ili jednostavnog pisanja sadržaja bez potrebe za dubljom stručnošću.
Otpornija su zanimanja koja kombiniraju stručno znanje s ljudskom prosudbom i odgovornošću: zdravstveni radnici, učitelji, obrtnici koji rade fizički posao na terenu, savjetnici i konzultanti koji grade dugoročan odnos povjerenja s klijentima, te sve uloge koje traže kreativnost primijenjenu na konkretan, jedinstven problem, a ne ponavljanje istog obrasca. Za većinu malih poduzetnika u Hrvatskoj, koji vode obrte, uslužne djelatnosti ili lokalne tvrtke, ovo je zapravo ohrabrujuća vijest: upravo je osobni odnos s klijentom, kojeg AI teško replicira, često najveća konkurentska prednost malog poduzeća u odnosu na velike sustave.
Kako se pripremiti, umjesto samo brinuti
Umjesto da čekate hoće li vas “zamijeniti robot”, puno je korisnije pitati se koji dio vašeg posla već danas možete olakšati uz pomoć AI alata, i time osloboditi vrijeme za ono što stroj ne radi dobro. Za vlasnika malog poduzeća to u praksi može izgledati ovako:
Prepoznajte rutinske zadatke koji vam oduzimaju vrijeme, a ne traže vašu stručnu prosudbu: odgovaranje na česta pitanja klijenata, sastavljanje ponuda po predlošku, osnovna administracija, prepis bilješki. To su prvi kandidati za automatizaciju.
Zadržite ono što gradi povjerenje: osobni razgovor s klijentom, savjetovanje, rješavanje složenih ili nestandardnih situacija. To je dio posla koji vas razlikuje od konkurencije i vrijedi ga svjesno njegovati, ne prepuštati ga alatu samo zato što je to tehnički moguće.
Ulažite u vještine koje AI teško replicira: komunikaciju, pregovaranje, razumijevanje konteksta specifičnog za vašu industriju, rješavanje problema koji nemaju gotov predložak. Ovo su vještine koje s vremenom dobivaju na vrijednosti, a ne gube je.
Pratite razvoj alata u vlastitoj branši bez potrebe da postanete tehnički stručnjak. Dovoljno je jednom mjesečno provjeriti pojavljuje li se u vašoj industriji neki noviji alat koji bi vam mogao uštedjeti vrijeme, umjesto da tehnologiju doživljavate kao prijetnju koja dolazi izvana.
Alat, ne zamjena
Umjetna inteligencija i automatizacija mijenjaju tržište rada, to je činjenica koju nema smisla poricati. No za većinu malih poduzetnika i obrtnika u Hrvatskoj realniji je scenarij postupne promjene sastava posla, a ne nagle zamjene čovjeka strojem. Oni koji AI dočekaju kao alat koji im oslobađa vrijeme za ono u čemu su ljudi i dalje neusporedivo bolji, poput izgradnje odnosa s klijentima i donošenja odluka utemeljenih na iskustvu, u boljoj su poziciji od onih koji temu izbjegavaju ili je promatraju isključivo kroz strah.
Saznajte više o našim uslugama: održavanje web stranica i izrada web aplikacija.